Šampanjac dobar za mozak i srce

champagne

Jedno istraživanje koje su obavili britanski naučnici sa univerziteta u Ridingu pokazalo je da je šampanjac dobar kako za srce tako i za mozak.

Šampanjac sadrži polifenole, organske molekule koji šire krvne sudove, ali koji deluju i kao antioksidansi, odnosno supstance koje štite ćelije našeg organizma od oksidacijskog delovanja slobodnih radikala.

Istraživači istog univerziteta potvrdili su i da konzumiranje dve čase crnog vina dnevno doprinosi smanjenju srčanih problema.

Polifenola više ima u crnom nego u belom vinu. Šampanjac se najvećim delom proizvodi od crnih sorti grožđa (”pino noar” i “pino menije”), zbog čega je dobar za zdravlje, navode u britanski naučnici u svom istraživanju.

Polifenoli nisu prisutni samo u alkoholu. Čaj, masline, luk, brokoli, paprike i borovnice takođe su bogati ovim organskim molekulima.

Što je loše za srce loše je i za mozak (Tanjug)

srce

Postoje brojni dokazi koji ukazuju da ono što je loše za srce loše je i za mozak. Nova istraživanja su pokazala da su dobro poznati faktori rizika za koronarnu bolest i moždani udar ujedno i faktori rizika za nastanak demencije u starosti.

To se pre svega odnosi na pušenje, povišen krvni pritisak, nekontrolisane vrednosti glukoze i holesterola u krvi.

Kako prenosi medicinski sajt “Doktor”, više od 11.000 osoba starosne dobi od 46 do 70 godina praćeni su nešto duže od jedne decenije s ciljem utvrđivanja mogućeg razvoja demencije.

Kod 203 pacijenata kod kojih je dijagnostikovana demencija postojala je značajna povezanost sa faktorima rizika, prvenstveno sa pušenjem, hipertenzijom i dijabetesom. Potencijalni rizik za nastanak demencije značajno se menjao kod osoba povezanih sa faktorima rizika u starosnoj dobi od 55 do 69 godina.

Pokazalo se da je pušenje faktor koji rizik od nastanka demancije povećava za čak 4,8 puta, dijabetes povećava rizik za 3,4 puta, dok osobe sa hipertenzijom imaju 1,8 puta veći rizik u odnosu na osobe sa normalnim krvnim pritiskom.

Povećana telesna masa i povišene vrednosti masti u krvi u ovom slučaju nisu bile dokazano povezane sa rizikom od mogućeg nastanka demencije, a istraživanje je takođe pokazalo da faktori rizika nisu značajno povezani sa demencijom nakon sedamdesete godine života.

Demencija se danas u Americi beleži kod svake šeste osobe starije od 70 godina, a prema očekivanjima naučnika broj osoba sa demencijom će biti utrostručen do 2050. godine.

Zbog čega se i apeluje na primarnu zdravstvenu zaštitu da bi se uticalo na smanjenje faktora rizika tokom srednje životne dobi koji prvenstveno imaju uticaj na rizik razvoja kororonarne bolesti, potencijalni nastanak moždanog udara i na mogući razvoj demencije.