Što je loše za srce loše je i za mozak (Tanjug)

srce

Postoje brojni dokazi koji ukazuju da ono što je loše za srce loše je i za mozak. Nova istraživanja su pokazala da su dobro poznati faktori rizika za koronarnu bolest i moždani udar ujedno i faktori rizika za nastanak demencije u starosti.

To se pre svega odnosi na pušenje, povišen krvni pritisak, nekontrolisane vrednosti glukoze i holesterola u krvi.

Kako prenosi medicinski sajt “Doktor”, više od 11.000 osoba starosne dobi od 46 do 70 godina praćeni su nešto duže od jedne decenije s ciljem utvrđivanja mogućeg razvoja demencije.

Kod 203 pacijenata kod kojih je dijagnostikovana demencija postojala je značajna povezanost sa faktorima rizika, prvenstveno sa pušenjem, hipertenzijom i dijabetesom. Potencijalni rizik za nastanak demencije značajno se menjao kod osoba povezanih sa faktorima rizika u starosnoj dobi od 55 do 69 godina.

Pokazalo se da je pušenje faktor koji rizik od nastanka demancije povećava za čak 4,8 puta, dijabetes povećava rizik za 3,4 puta, dok osobe sa hipertenzijom imaju 1,8 puta veći rizik u odnosu na osobe sa normalnim krvnim pritiskom.

Povećana telesna masa i povišene vrednosti masti u krvi u ovom slučaju nisu bile dokazano povezane sa rizikom od mogućeg nastanka demencije, a istraživanje je takođe pokazalo da faktori rizika nisu značajno povezani sa demencijom nakon sedamdesete godine života.

Demencija se danas u Americi beleži kod svake šeste osobe starije od 70 godina, a prema očekivanjima naučnika broj osoba sa demencijom će biti utrostručen do 2050. godine.

Zbog čega se i apeluje na primarnu zdravstvenu zaštitu da bi se uticalo na smanjenje faktora rizika tokom srednje životne dobi koji prvenstveno imaju uticaj na rizik razvoja kororonarne bolesti, potencijalni nastanak moždanog udara i na mogući razvoj demencije.

I mladi treba da vode računa o srcu (Tanjug)

mladi

Povišen krvni pritisak i veći indeks telesne mase (BMI) u srednjim godinama izgleda povećavaju rizik od slabosti srca, odnosno njegove nesposobnosti da pumpa dovoljno krvi u kasnijem životnom dobu, pokazuje američko istraživanje obavljeno na Medicinskom fakultetu Bostonskog univerziteta.

Tim s ovog fakulteta, na čelu sa dr Ramačandranom Vasanom, analizirao je 3.362 osobe (57 odsto žena) koje su obavljale rutinske preglede izmedju 1969. i 1994. godine, izvestio je Rojters.

Ispitanicima je izmedju ostalog meren krvni pritisak, puls, izračunavan BMI, a na kraju istraživanja ti podaci klasifikovani su u tri kategorije - kao tekući, nedavni (prosek iz prethodnih deset godina) i stari (prosek merenja u 20 do 11 godina unazad).
Slabost srca se vremenom razvila kod 518 ispitanika. Konstatovano je da su čak i najstariji podaci ovih ljudi, naročito visina gornjeg (sistolnog pritiska) i puls ukazivali na buduće oboljenje srca.

Zbog toga bostonski tim naglašava da borbu za zdravo srce treba početi još u ranim godinama i da u svakom slučaju treba meriti vrednosti rizičnih faktora koji se mogu modifikovati, kao što su pritisak, puls i BMI i preduzimati mere za njihovo dovodjenje na normalne vrednosti.